Premonstrateški red, danas raširen po svim kontinentima, časti sv. Norberta od Xantena kao svog duhovnog oca. Norbert se rodio oko g. 1080. postavši katedralni kanonik sv. Viktora u Xantenu. Kao mladič se, skupa sa svojim aristokratskim drugovima, bio posve odao mondenom životu. Nakon što se obratio, odrekao se svojih posjeda, posvetio pokori, hodočastio je po Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji naviješčujuči kršćanski nauk Božje ljubavi, pomirenja i pravde. U blitini Laona, u mjestu Prémontré, osnovao je Premonstrateški red, koji je u Katoličkoj crkvi postao največi kanonički red.

 

Carski sabor u Speieru g. 1126. imenovao je Norberta magdeburškim nadbiskupom. U toj ulozi kao veliki kancelar Carstva on je g. 1133. pratio cara Lothara na putu u Italiju. Kao branitelj reforme pape Grgura VII. i promicatelj mira u borbama za investituru stekao je velike zasluge. Preminuo je u Magdeburgu 6. lipnja 1134. Njegovi posmrtni ostaci bili su 1627. iz Magdeburga preneseni u Prag gdje se čuvaju u opatiji Strahov.

 

Red je u vrijeme svog najvećeg procvata imao više od 600 neovisnih samostana. Do luteranske reformacije, francuske revolucije i sekularizacije najviše se bio proširio u Francuskoj, Belgiji, Nizozemskoj, Rajnskoj oblast, Švapskoj, Češkoj i Ugarskoj. Premonstratezi su stekli velike zasluge za širenje kršćanstva u Istočnoj Europi.

 

Sv. Norbert je uzeo prije toga odobreno redovničko Pravilo (regulu) sv. Augustina skupa s njegovim izlaganjima o bratskoj ljubavi, siromaštvu, celibatu, posluhu, zajedničkoj molitvi i slavljenju Boga kako ga je on sastavio za one crkvene ljude koji su po njemu željeli živjeti u Augustinovoj biskupskoj kući u Hiponu. U tom Pravilu Norbert je vidio najbolje ostvaren duh Krista i prvotne Crkve.

 

Danas u Roggensburgu živi dvanaest premonstrateza. Sukladno svom geslu "Spremni za svako dobro djelo" oni su načelno u stanju drugima pružiti svaki moguči oblik duhovne pomoči kao što su to župnička služba, katekizam, odgoj odraslih i omladine, ali isto tako studij i znanost.