POVIJEST SAMOSTANA

Samostan u Roggenburgu su - prema predaji - g. 1126. osnovala tri brata grofovske obitelji von Bibereck: Bertold, grof od Biberecka; Konrad, biskup Coire i Siegfried, augsburški kanonik. Prvi premonstratezi su došli iz obližeg samostana u Usbergu. Na početku su boravili u dolini, ali su se uskoro preselili na brežuljak na kojemu se nalazio dvorac.
 
Samostan u Roggenburgu, koji je doživio velik procavt, bio je uzdignut na naslov opatije 1444. godine, a g.1544. bio je neposredno podvrgnut carskoj vlasti.
 
Samostan je uspješno preživio seljački ustanak i nerede protestantske reformacije i strahote 30.-godišnjeg rata (1618.-1648.). U XVIII. st. trojica velikih opata - Dominicus Schwaninger, Caspar Geisler i Georg Lienharth - pretvorili su ga u barokno zdanje koje i danas postoji. Oko 1732 godine započeta je gradnja opatijskih zgrada sa zapadne strane. Kamen temeljac nove crkve s istočnim dijelom postavljen je 1752. godine. Radovi su završeni s posvetom crkve 1758. godine. Južni dio opatijskih zgrada bio je završen 1766. godine. U XVIII. st. sve su župne i filijalne crkve samostanskog područja bile ponovno sagrađene i porušene. Sljedećih godina opatija je, nakon velike najezde zbjeglica iz Francuske, ratnih nereda i pljačke, pretrpjela velike promjene.
 
Mirom u Lunévilleu nastupio je proces sekularizacije koju nije bilo moguče zaustaviti. G. 1802. opatiju su zauzeli bavarski vojnici, opat je bio razriješen svih dužnosti, a samostan je sa svojih 36 kanonika bio zatvoren.
 
Poslije 180 takva stanja premonstratezi su se konačno vratili u svoj prijašnji samostan. G. 1982. samostan Sv. Marije u Windbergu, u Donjoj Bavarskoj, preuzeo je župu u Roggenburgu. Svrha te inicijative je bila ponovna spostava samostana. Od tada mlada subrača premonstratezi nastoje oživjeti staru tradiciju.

SAMOSTANSKA ZGRADA

U sklopu samostanske zgrade nalaze se blagovaonica vrlo raskošno izvedena u rokoko slogu, zatim stara knjižnica s umjetničkim rezbarijama i jedna velika freska na stropu, djelo klasicističkog slikara Konrada Hubera. Obje dvorane moguće je vidjeti u vrijeme organiziranog posjeta.


U zapadnom krilu nalazi se nekadašnja prelatura s povijesnim salonom za primanja i stanom carskog opata, a isto tako i carske sobe i nekadašnji uredi. Danas tu imaju svoje sjedište općinsko vijeće, osnovna škola i samostanski muzej.

?>